Prehrambena Industrija - Hrvatska

Kerum prodaje slavnu tvornicu drniških pršuta

Naime, na “sudskom bubnju” se našla nekadašnja svinjogojska farma splitskog “Mesoprometa”, koji je do Domovinskog rata bio među najvećim mesnim industrijama u Dalmaciji.

U oglasu za prodaju je nazvana po svojoj mikrolokaciji – svinjogojska farma Miočić-Siverić. Danas je ta nekretnina u naravi građevinsko zemljište površine 165.779 kvadrata s gospodarskim objektima. Procijenjena je na 12.434.000 kuna.

Uz to se prodaje Laguna – bazen površine 22.789 kvadrata, koji se nalazi na 40.263 kvadrata poljoprivrednog zemljišta, vrijednog 982.000 kuna.

Farma i Laguna se neće prodavati ispod procijenjenih vrijednosti u ovom prvom krugu prikupljanja ponuda koji traje do 18. veljače, do kada ponude trebaju stići na Trgovački sud u Splitu. Ako po tim cijenama ne dobiju novog vlasnika, “Kerum” u stečaju može, ako se s tim slaže odbor njegovih vjerovnika, snižavati cijenu sve dok netko na stol ne stavi pisanu ponudu za kupnju.

Farma i Laguna su nekada činile tehnološku cjelinu. Željko Kerum ih je bio kupio za tri milijuna kuna u stečaju “Salonacoopa”, kako je “Mesoprometu” bilo promijenjeno ime u postupku pretvorbe iz društvenog poduzeća u dioničko društvo. Cijena je, naime, nakon više krugova javne dražbe tada znatno pala u odnosu na više od dva milijuna eura, na koliko su nekretnine bile procijenjene.

“Mesopromet” je nekada imao svoje pogone u splitskoj Dujmovači, Drnišu i Košutama. Na internetskoj stranici Grada Drniša može se pročitati da je proizvodnja drniškog pršuta kao posebnog brenda za tržište započela 1969. godine osnivanjem Poljoprivredno-industrijskog kombinata Petrovo polje, a da se već iduće godine kombinat udružio s Radnom organizacijom “Mesopromet” iz Splita.

Tamo također stoji da prva društveno organizirana, kooperacijska i tehnološka proizvodnja drniškog pršuta počinje u Drnišu u Osnovnoj organizaciji udruženog rada “Mesopromet” Drniš, koji je bio u okviru radne organizacije “Mesopromet” Split.

Do 1991. godine velikom mesnom industrijom je upravljao radnički savjet, a poslije je upravni odbor imenovala Agencija Republike Hrvatske za restrukturiranje i razvoj.

Krajem 1991. godine to poduzeće je imalo 1405 stalno zaposlenih djelatnika i imalo je imovinu vrijednu nešto više od dvije milijarde kuna. U toj istoj godini je ostvario prihod od 2,7 milijuna kuna, što nije bilo dovoljno jer to donijelo gubitak od 110 tisuća kuna.

Stečaj je otvoren 1997. godine (tada je tvrtka već nosila naziv “Salonacoop”) na prijedlog zaposlenika zbog nemogućnosti te tvrtke da plaća svoje obveze, gubitaka u poslovanju, prodaje imovine i nedostatka posla, zbog čega su svi djelatnici, osim jednog, bili upućeni na čekanje.